U četvrtak 05.12. učenici 1-3 i 3-3 smjer veterinarski tehničar posjetili su Pčelarski (čelebarski) muzej u Radovljici. Pčele su izuzetno važni insekti neophodni u prirodi i značajni za čovjeka. U Sloveniji pčelarstvo ima dugu tradiciju ,izuzetno je razvijeno i tome u čast otvoren je jedan od najvećih muzeja posvećenih toj vrijednoj životinjici. Pčelarski muzej otvoren je 1959. godine u prekrasnom baroknom dvorcu na Linhartovom trgu u starom gradu Radovljice. Stalni postav muzeja„ Živjeti zajedno. O pčeli i čovjeku“ postavljen je 2021. godine, a autorica je dr. Petra Bole.
Od davnina su ljudi koristili med, u početku tako da su ga krali od divljih pčela, zatim su počeli graditi posebne košnice i skrbiti za pčele. Kao nagradu za brigu dobivaju med, ali i druge proizvode važne za poboljšanje i održavanje zdravlja čovjeka. Poseban značaj za razvoj pčelarstva u Sloveniji,ali i na čitavom Balkanskom poluotoku, tako i u Hrvatskoj ima i to da iz tog područja potječe kranjska pčela (Apis mellifera carnica) . Ta podvrsta pčele je danas druga najraširenija medonosna pčela na svijetu. Kranjsku pčelu krasi iznimna mirnoća i prilagodljivost, dobar prinos nektara i proizvodnja meda, otpornost na bolesti,mala potreba za hranom tijekom zime i razvoj brojnog potomstva u proljeće. Kranjska pčela je zaštićena zakonom i u Sloveniji se smije pčelariti isključivo s njom.
Prednosti kranjske pčele prepoznate su i u svijetu. Krajem 18. i početkom 19. stoljeća razvila se trgovina tom pčelom pa je poslana na sve strane svijeta od Japana na istok do Australije, Južne Amerike i Kanade. Prije su se pčele slale poštom, a danas avionom.
Veći dio postava muzeja čini zbirka oslikanih košnica . Izloženo je 900 primjeraka,a najstarija potječe iz 1758.godine. Takvi oslikani nastavci nisu poznati nigdje drugdje u svijetu .
Značaj pčelarstava u Sloveniji dokazuje i obilježavanje „Svjetskog dana pčela“ koji su proglasili Ujedinjeni narodi 20.svibnja 2017. godine u čast rođenja Antona Janše prvog kraljevskog pčelarskog učitelja kojeg je imenovala Marija Terezija u Beču.
U Sloveniji se većinom koriste Alberti Žnidraščeva ili AŽ košnica koja je specifična za pokretno pčelarenje u vozilima ili posebnim drvenim pčelinjacima. Zbog specifične klime ovakav način pčelarenja se u Sloveniji pokazao učinkovitim, a kvaliteta tako dobivenog meda je iznimno visoka zbog slabijeg djelovanja vremenskih uvjeta. Kao nedostatak navodi se samo ograničenost prostora i teži rad s okvirima.
U Hrvatskoj se ipak većinom koriste LR košnice koje se lakše nadograđuju i praktične su za stacionarne pčelinjake.
Nakon razgleda muzeja krenuli smo prema Ljubljani posjetiti poznati Ljubljanski advent. Bajkovito uređena Ljubljana uvijek budi čarobne osjećaje. Prekrasna, ne prehladna večer, tisuće lampica i primamljivi miris božićnih delicija očarali su nas i potvrdili da je Ljubljana destinacija koju treba posjetiti u adventsko vrijeme.
Martina Weinberger-Viljušić i Božica Vičević
