Osnovan po uzoru na postojeće velike znanstveno-tehničke muzeje u svijetu, zagrebački Tehnički muzej je općega tipa, odnosno, složeni je muzej znanosti i tehnike za razliku od specijaliziranih tehničkih muzeja koji obrađuju samo pojedino tehničko područje.

Zamisao o osnivanju te vrste muzeja u nas potječe još s kraja prošloga stoljeća, pa je jedno vrijeme u Zagrebu i postojao Trgovačko-obrtnički muzej. Prava povijest Tehničkoga muzeja započinje 1954. godine kada je donesena odluka o njegovu osnivanju, a 1959. Muzeju je dodijeljena današnja lokacija na Savskoj cesti 18. Objekti dodijeljeni Muzeju građeni 1948. godine (projektant arh. Marijan Haberle) za potrebe Zagrebačkog velesajma, bili su od drvenog materijala i privremene namjene . Nakon preseljenja Velesajma na novu lokaciju ti su objekti služili za različite društveno-sportske aktivnosti, nakon čega su dodijeljeni Muzeju koji se u njima i danas nalazi.

Idejni začetnik osnivanja Tehničkog muzeja bio je sveučilišni profesor dr. Božo Težak, kasnije dugogodišnji predsjednik Savjeta Muzeja, a realizator i prvi ravnatelj bio je Predrag Grdenić. Likovni postav izveo je arhitekt Emil Vičić.

Prvi odjeli Tehničkog muzeja (Transformacija energije, Prometna sredstva i Rudarstvo) otvoreni su za javnost 1963. godine, a nakon toga otvorena je zbirka Nafta (1964.), planetarij (1965.), demonstracijski kabinet Nikola Tesla (1976.), odjel Osnove poljodjelstva (1981.), odjel Vatrogastvo (1992.), apisarij (1994.), te muzeorama Zemljomjerstvo-katastar (1994.).

Tehnički muzej u Zagrebu je pravo mjesto gdje možete otići i vidjeti rudnik. Naime, u Muzeju postoji zbirka rudarstvo koja prikazuje razvoj tehnike rudarstva od početka do danas. Izloženi su uzorci najpoznatijih ruda: željeza, olova, bakra, cinka te prikaz rudnika u našoj zemlji od antičkih vremena do danas.

Ukupna dužina rudarskih hodnika iznosi oko 300 metara, a najveća dubina je 6 metara. Posjetite li ovih danas Tehnički muzej znajte da muzej upravo slavi 50 godina postojanja.

U Muzeju možete pogledati i odjel poljodjelstva, prometa, energije, astronautike, vatrogastva te odjel hrvatskih velikana koji je u formiranju. Do sada je ostvaren postav o Faustu Vrančiću, kao i demonstracijski kabinet Nikola Tesla. U planu je predstavljanje i drugih velikana hrvatske znanosti i tehnike: Boškovića, Ivana Krstitelja Rabljanina, Mohorovičića, Hannamana, Kučere, Preloga…

Tehnički muzej je do sada prikupio prikupio preko 5000 eksponata iz raznih područja tehnike smještenih u stalni postav ili pohranjenih u depoe Muzeja.